Nautički forum
Uobicajene teme => Opšta diskusija => Temu započeo: Dule 26. April. 2013. / 23:21:28
-
Pomorska svetla
Pomorska svetla su noćne navigacijske oznake. Ona mogu biti čuvana i nečuvana. Čuvana pomorska svetla su: svetionici i brodovi svetionici. Nečuvana pomorska svetla su: obalska svetla, lučka svetla i svetleće plutače.
-
Svetionici
Svetionik je najvažnije pomorsko svetlo jer omogućava pomorcu sigurnu orijentaciju prilikom plovljenja uz obalu, a posebno u slučajevima doplovljavanja sa otvorenog mora prema obali - kopnu.
Zbog toga se svetionici postavljaju na važnim orijentacijskim i opasnim tačkama. Siguran i stalan rad svetionika obezbeđuje kvalifikovana posada službom u smenama. Svetionik je tako izgrađen da se svojom konstrukcijom i bojom naročito ističe u odnosu na okolinu, i za vreme dnevne plovidbe služi za orijentaciju.
Izvor svetla se nalazi na vrhu železne ili kamene kule. Dobro je vidljiv sa određene udaljenosti, a uz njega ili u njegovoj neposrednoj blizini se nalazi stambena zgrada za smeštaj posade. Svetionici postavljeni na važnim orijentacijskim tačkama (glavni svetionici) imaju gasni izvor svetlosti, a na manje važnim, izvor svetlosti im je električna energija (električna struja, baterije).
Brodovi svetionici
Brodovi svetionici su brodovi specijalne gradnje, usidreni na navigacijskim važnim tačkama. Svojim svetlom označavaju plovni put kod doplovljavanja ka kopnu sa otvorenog mora, ili neku opasnost.
Brodovi svetionici su snabdeveni uređajima sličnim kao i svetionici, a izvor svetla je najčešće kombinovan (petrolej, gas, električna struja).
Za razliku od ostalih brodova, brodovi svetionici su obojeni izrazitim bojama, a na oba boka velikim slovima im je ispisano ime.
Nečuvana pomorska svetla
Obalska svetla su orijentacijske tačke u obalskoj plovidbi i označavaju isturene delove obale, prolaze, luke, kanale, prilaze lukama i navigacijske prepreke.
Izvor svetla se nalazi na vrhu valjkaste, čunjaste ili piramidne konstrukcije. Ova svetla predstavljaju orijentacijske tačke drugog reda, a namenjene su isključivo za plovljenje u priobalnom području.
Obalska svetla za svoj rad koriste električnu energiju ili gas. Pošto ista svojom pouzdanošću direktno utiču na sigurnost plovidbe, veoma često se koristi kombinacija dva različita izvora energije. Da bi se izvori energije koristili racionalno u sklopu jednog obalskog svetla, postavlja se uređaj koji zamenjuje čoveka, jer automatski aktivira i gasi svetlo. Ovaj uređaj radi na principu časovnog mehanizma, termostata i foto-ćelije. Kod ovih obalskih svetala koji nemaju ovaj uređaj, svetlo radi i tokom vidljivog dela dana.
Lučka svetla su smeštena na orijentacijskim tačkama trećeg reda. Označavaju prilaze lukama ili se nalaze u lukama. Obično su crvene ili zelene boje. Za rad koriste električnu energiju ili gas. Svetleće plutače se postavljaju kao oznake plićine, podvodnih opasnosti ili plovnih puteva. Imaju gasni izvor svetlosti (flaša gaca je smeštena u telo plutače). Radi uštede gasa najčešće rade na bljeskove, a za uključivanje i isključivanje svetla imaju ugrađen časovni mehanizam.
Karakteristike pomorskih svetala
Specifičnost svetlosti svetionika, obalskog ili lučkog svetla nazivaju se njihovom karakteristikom. U toku prilaženja obali sa otvorenog mora, pomorac će osmotriti bljeskanje jednog od svetionika čiji je domet najveći.
Rasporedom duž obalskog ruba, svetionici moraju pomorcu omogućiti da, pre nego izađe iz dometa jednog, uđe u domet vidljivosti drugog. Da bi se svetionici međusobno razlikovali, da bi ih pomorac mogao identifikovati, a da se opet razlikuju od svetala u pozadini, pomorska svetla imaju različite karakteristike.
Ove pojedinosti osmotrene noću u radu pomorskog svetla, određuju njegove karakteristike, a to su: broj svetala i njihov međusobni položaj, boja, vrsta, period svetljenja, intenzitet i domet svetla.
Jedan svetionik može imati jedno, dva i više svetala na istoj tački, koja se mogu nalaziti jedno pored drugog, ili jedno iznad drugog.
Na pomorskoj karti i u popisu svetionika, pored međusobnog položaja (npr. 2Vert.C.Z. znači da pomorsko svetlo ima dva vertikalno postavljena svetla - jedno ispod drugog crveno i zeleno), navodi se i broj svetala.
Boja pomorskih svetala može biti: bela, narandžasta, crvena, zelena, žuta i plava. Boja se dobija postavljanjem filtera ispred izvora (obojeno staklo - stakleno sito). Stakleno sito apsorbuje izvesnu količinu svetlosnih zraka, što umanjuje vidljivost - domet pomorskog svetla. Najviše apsorbuje plavo stakleno sito, te se ono upotrebljava u ratnim uslovima (ratna obalska svetla), a najbolje se vidi belo svetlo. Narandžasto-žuta boja se najbolje vidi u magli. Slika 1.22 pokazuje međusobni odnos boja i vidljivosti svetala.
Period svetla je razmak vremena od početka jednog do početka drugog bljeska (za pojedinačne bljeskove), ili od početka jedne faze sa celim sistemom promena do početka naredne jednake faze (npr. za svetlo na bljeskove u grupi ili svetlo na prekide sa promenom boje). Karakteristike i vreme trajanja jedne faze označeni su na pomorskoj karti uz svako svetlo, a trajanje svetla i tame unutar jedne faze daje samo popis svetionika. Pomorac identifikuje period svetla svetionika pomoću štoperice. Sektori svetla označavaju sigurne i opasne sektore za plovidbu. Obično se opasni sektori označavaju crvenom, a sigurni belom ili zelenom bojom.
-
Domet pomorskog svetla je najveća udaljenost u miljama na kojoj se, u tamnoj noći, može videti svetlo. Pomorsko svetlo ima svetlosni i geografski domet.
Svetlosni domet je najveća udaljenost izražena u miljama do koje se pravolinijski može videti svetlo, a zavisi samo od jačine svetla i od meteorološke vidljivosti. Geografski domet je najveća udaljenost izražena u miljama na kojoj se vidi svetlo c obzirom na zakrivljenost Zemlje i refrakciju. Ovaj domet zavisi od visine oka osmatrača i visine svetla nad srednjim nivoom mora te srednje refrakcije.
U popisu svetionika se daju geografski dometi svetionika za (Voka=5 m), a za srednji koeficijent refrakcije i normalne uslove vidljivosti. Svetlosni domet je uvek veći od geografskog, ali samo kod onih svetala kod kojih je intenzitet svetla veći.