Autor Tema: Pomorsko pravo  (Pročitano 5599 puta)

0 člana i 1 gost pregledaju ovu temu.

Van mreže Dule

  • NF tim
  • *
    • DIVAS
  • Brod tip: RML
  • Dužina: 19,5 m
  • Lokacija: Ada Ciganlija
  • Osp: Skipper 100 bt
Pomorsko pravo
« poslato: 26. April. 2013. / 18:52:13 »
Pomorsko plovidbeno pravo (Maritime Law), čini skup pravnih normi kojima se regulišu određeni odnosi fizičkih i pravnih lica u vezi sa plovidbom na moru i pomorstvom uopšte. Ovo pravo se odnosi, pre svega, na režim plovidbe i prevoz robe i putnika, ali i na druge poslove, kao što su: ugovor o tegljenju, ugovor o agencijskom poslu, ugovor o pomorskom osiguranju, ugovor o vađenju potonulih stvari, zatim na odnose koji nastaju u vezi sa plovidbenim nezgodama na moru: sudar brodova, havarija ili spašavanje lica i imovine.
Pomorsko pravo, takođe, sadrži i odredbe o statusu brodova stvarnim i drugim pravima u vezi sa njima, subjektima u pomorskom pravu (brodaru, krcatelju, primaocu, naručiocu usluga, zapovedniku broda, posadi itd.), kao i norme o bezbednosti plovidbe, plovnim putevima i lukama.


Pomorsko pravo treba razlikovati od plovidbenog prava, sa kojim se ponekad poredi ili čak i izjednačava.


Plovidbeno pravo čini skup pravnih normi kojima se regulišu specifični odnosi koji se javljaju u vezi sa plovidbom, kao i ljudska delatnost na morima, rekama, jezerima, kanalima i u vazduhu. Veoma često pomorsko pravo sadrži iste odredbe za pomorsku plovidbu i plovidbu na unutrašnjim vodama (rekama, jezerima, kanalima). Međutim, to je i normalno, jer se radi o istom ili sličnom predmetu, koji iz racionalnih razloga zahteva jedinstveno regulisanje. Pomorsko i plovidbeno pravo se nalazi u porodici saobraćajnih prava, zajedno sa još tri pravne grane ili podgrane: vazduhoplovnim, železničkim i drumskim pravom. Svaka od ovih grana ima svoja sopstvena pravila regulisanja, originalne pravne izvore i posebne pravne institute.

Van mreže Dule

  • NF tim
  • *
    • DIVAS
  • Brod tip: RML
  • Dužina: 19,5 m
  • Lokacija: Ada Ciganlija
  • Osp: Skipper 100 bt
Odg: Pomorsko pravo
« Odgovor #1 poslato: 26. April. 2013. / 18:57:12 »
Pomorsko plovidbeno pravo karakterišu njegova dva bitna elementa - saobraćajni put, na kojem se odvija pomorska plovidba i saobraćajno sredstvo - kojim se plovidba ostvaruje. More kao prirodan put obezbeđuje izuzetno ekonomičan pomorski saobraćaj koji bez ikakvih ljudskih ulaganja i posebnih održavanja omogućuje masovni prevoz roba.
Druga specifičnost pomorskog prava ogleda se u širini njegovih instituta i raznovrsnosti njegovih odredaba. Naime, železničko i drumsko pravo iscrpljuje se u regulisanju pravnih odnosa u vezi ugovora o prevozu robe i putnika i uslovima za zaključivanje i ostvarivanje ovih ugovora, dok pomorsko pravo reguliše i odnose u vezi spašavanja, zajedničke havarije, vađenja potonulih stvari itd. Isti je slučaj i sa vazduhoplovnim pravom mada je isto po svojoj širini bliže pomorskom pravu s obzirom da se razvijalo pod uticajem pomorskog prava.
Pomorsko pravo karakteriše i njegova autonomnost, jer je imalo relativno slobodan razvoj, samostalnost i zaokruženost celine. Autonomnost se manifestuje pre svega u velikom broju specifičnih pomorsko-pravnih izvora, posebno na međunarodnom planu, što nije slučaj sa drugim granama saobraćajnog prava.

Van mreže Dule

  • NF tim
  • *
    • DIVAS
  • Brod tip: RML
  • Dužina: 19,5 m
  • Lokacija: Ada Ciganlija
  • Osp: Skipper 100 bt
Odg: Pomorsko pravo
« Odgovor #2 poslato: 26. April. 2013. / 18:58:39 »
Pomorsko pravo se razvilo kao specifična pravna grana iz dva razloga, i to:
- Nesigurnost elementa mora je uticala na formiranje pomorsko pravnih instituta u dva pravca, i to u prvom redu u pogledu smanjenja opasnosti povezanih sa pomorskom plovidbom, a zatim na njene posledice koje se nisu mogle potpuno izbeći, zbog čega su stvarani takvi instituti koji su omogućavali da se nastala šteta raspodeli na što veći broj učesnika u zajedničkom pomorskom poduhvatu.
- Nemogućnost komuniciranja između broda i kopna uticala je na formiranje specifičnog pravnog statusa osoba na brodu, u prvom redu zapovednika.
Pomorsko plovidbeno pravo je jedno od najstarijih prava uopšte, a Međunarodne konvencije iz oblasti pomorstva su najprihvaćenije međunarodne konvencije uopšte. Najpoznatije među njima iz oblasti rečnog prava su:
- Konvencija za izjednačavanje nekih pravila o sudaru brodova iz 1910. godine,
- Konvencija o izjednačavanju nekih pravila o pružanju pomoći i spašavanju na moru iz 1910. godine,
- Konvencija o izjednačavanju nekih pravila o teretnici iz 1924. godine,
- Konvencija o režimu plovidbe na Dunavu iz 1948. godine,
- Konvencija o zaštiti ljudskih života na moru iz 1960. godine,
- Konvencija o izjednačavanju nekih pravila o sudaru brodova unutrašnje plovidbe iz 1960. godine,
- Konvencija o upisu brodova unutrašnje plovidbe iz 1965. godine,
- Protokol o izmeni Međunarodne konvencije o teretnici iz 1968. godine.
- Konvencija o međunarodnim pravilima o izbegavanju sudara na moru iz 1972. godine,
- Konvencija o ograničenju odgovornosti brodova unutrašnje plovidbe iz 1973. godine i druge.
Zakon o pomorskoj i unutrašnjoj plovidbi je jedan od najobuhvatnijih zakona te vrste na svetu, jer reguliše oblasti: o bezbednosti plovidbe, plovnim putevima, lukama i pristaništima, plovidbi ili pilotaži, utvrđivanju sposobnosti broda za plovidbu, baždarenju i brodskim ispravama i knjigama. Zakon obrađuje posadu broda, državnu pripadnost, identifikaciju i upis brodova, kao i pravo raspolaganja brodom, svojinski odnos na brodu i brojne ugovore pomorskog prava: ugovor o gradnji broda, ugovor o iskorišćavanju broda, ugovor o plovidbenom poduhvatu, ugovor o plovidbenom osiguranju itd.
Međunarodne organizacije pripremaju konvencije i rade na njihovoj unifikaciji.
 Na prvom mestu treba pomenuti Svetsko udruženje za međunarodno pravo (ILA - International Law Association), koje postoji više od sto godina i uživa reputaciju najautoritativnijeg skupa eksperata međunarodnog prava, zatim Institut za međunarodno pravo, koji se posebno angažovao na rešavanju pojedinih pitanja iz oblasti razvoja međunarodnog pomorskog prava, a postoje i mnoge druge organizacije u okviru Ujedinjenih Nacija. Najpoznatija je Međunarodna pomorska organizacije (IMO - International Maritime Organisation) koja reguliše sva pravna, ekonomska i tehnička pitanja u oblasti pomorstva. Ove međunarodne organizacije donele su brojne Konvencije koje su zemlje potpisnice, među njima i Republika Srbija, prihvatile i ugradile u svoje zakone o pomorskoj i unutrašnjoj plovidbi.

Van mreže Dule

  • NF tim
  • *
    • DIVAS
  • Brod tip: RML
  • Dužina: 19,5 m
  • Lokacija: Ada Ciganlija
  • Osp: Skipper 100 bt
Odg: Pomorsko pravo
« Odgovor #3 poslato: 26. April. 2013. / 18:59:09 »
Najznačajnije konvencije su:

- SOLAS – Konvencija o zaštiti ljudskih života na moru,

- MARPOL – Konvencija o sprečavanju zagađivanja mora,

- SAR – Konvencija o tragaganju i spašavanju na moru,

- Konvencija o teretnoj vodnoj liniji (teretnici),

- Konvencija o pravu mora,

- Konvencija o međunarodnoj hidrografskoj organizaciji i dr.

Potonućem putničkog broda Titanik u aprilu 1912. godine, kada je život izgubilo više od 1500 putnika i članova posade, pokrenuto je rešavanje problema sigurnosti na moru. Britanska vlada je 1913. godine sazvala Prvu međunarodnu konferenciju o pitanjima sigurnosti ljudskih života na moru.
Međutim, tek u februaru 1914. usvojena je konvencija poznata pod skraćenicom SOLAS ( Safety Of Life At Sea).


Danas je na snazi pravilnik SOLAS konvencije koji je usvojen na zasedanju skupštine IMO 1974. godine, sa izmenama iz 1983. godine o sredstvima za spašavanje. To je najvažnija Konvencija o zaštiti ljudskih života na moru. Konvencija se primenjuje na sve putničke brodove, koji obavljaju međunarodna putovanja, a koji plove pod zastavom država vlada potpisnica ove Konvenciju.

U Ženevi 1948. godine je osnovana Međunarodna pomorska organizacija ( IMO – International Maritime Organization). Zadatak joj je da pod okriljem Ujedinjenih nacija obavlja poslove vezani za pomorstvo i koordinacija rada na međunarodnom nivou. Njeno sedište je u Londonu.

Pružanje pomoći osobama koje su u opasnosti na moru, u početku je bila obaveza prediđena običajnim pravom, a posle je postala sastavni deo nekih međunarodnih  konvencija. Međutim, uz načelne odredbe o pružanju pomoći na moru primer Ženevske konvencije o otvorenom moru iz 1958. godine,


Konvenicije o pravu mora iz 1982. godine i SOLAS konvencije iz 1974. godine, donesena je u Hamburgu 1979.godine posebna Konvencija o traganju i spašavanju na moru (SAR - International Convention on Maritime Search and Rescue).


SAR konvencija je dopunjena amandmanima iz 1998. godine te i dopunama iz 2004. godine koje se odnose na definisanju osoba u nesreći, zatim na pomoć zapovedniku u prevozu osoba spašenih na moru do sigurnog mesta i kao paragrafa koji se odnosi na koordinaciju centara za spašavanje koji započinju proces identifikacije najpogodnijih mesta za iskrcaj osoba koje su nastradale. Osim osnovnog teksta uz Konvenciju je donešeno i više rezolucija kojima se preporučuje državama da se koriste priručnici koje je izradila Međunarodna pomorska organizacija, i to najvažniji:

- MERSAR (MERchant Ship Search And Rescue manual) - priručnik za traganje i spašavanje, namenjen brodovima koji su uključeni u akciju traganja i spašavanja,

-IMOSAR (International Maritime Organization Search And Rescue)- Svetska pomorska organizacija traganja i spašavanja, priručnik koji je namenjen vladama država potpisnice ugovora kako bi organizovali vlastite službe traganja i spašavanja.

IMO je 1978. god. usvojio Konvenciju o standardima za obuku, izdavanje ovlašćenja i obavljanje brodske straže, koja je postala obavezujuća za sve članice. Ova konvencija je poznata pod skraćenicom STCW (Standard of Training Certification and Watchkeeping), i stupila je snagu 1984. godine.


Zadatak ove Konvencije je da na jedinstven način reguliše obuku pomoraca za sticanje odgovarajućih ovlaštenja o obučenosti za obavljanje određenih dužnosti na brodovima trgovačke mornarice, kao i postupke i uslove izdavanja tih ovlaštenja. Zbog velikog napretka tehnologije IMO je 1988. godine odredio pravce razvoja tehničkih sistema koji se odnose na sigurnost ljudi kroz globalni sistem uzbunjivanja i spašavanja na moru (GMDSS - Global Maritime Distress and Safety Sistem).

 

Korisni linkovi

Vodostaj

DUNAV
BEZDAN -51 cm
APATIN 13 cm
BOGOJEVO 0 cm
BAČKA PALANKA 15 cm
NOVI SAD 27 cm
ZEMUN 237 cm
PANČEVO 269 cm
SMEDEREVO 451 cm
BANATSKA PALANKA 676 cm
VELIKO GRADIŠTE 740 cm
GOLUBAC 673 cm
PRAHOVO 34 cm
SAVA
JAMENA 526 cm
SREMSKA MITROVICA 295 cm
ŠABAC 161 cm
BELJIN 235 cm
BEOGRAD 195 cm
TISA
NOVI KNEŽEVAC 183 cm
SENTA 247 cm
BRANA NOVI BEČEJ GV 406 cm
TITEL 127 cm
Izvor: RHMZ Srbije
Datum merenja: 18.11.2026.

Novo na forumu

Plovila članova foruma

Saga 25
Saga 25

Video

NF linkovi

Dunav - marine i pristani

Sava - marine i pristani

Prijatelji foruma

 
Tehnonautika