Pronalaženje pravca severa po mesečini je relativno lako. Suština odredjivanja paravca severa po mesecu sastoji se u iznalaženju horizontalnog ugla izmedju pravca na mesec i pravca na sunce, koje je skriveno ispod horizonta. kad se utvrdi pravac prema suncu, dalji postupak je na način kako se odredjuje pravac juga pomoću sata i sunca. Šta moramo znati? Horizontalni ugao izmedju pravca na mesec i pravca na sunce, pri vidljivom punom mesecu, iznosi približno 180 stepeni, a pri mesečevoj polovini (prva i poslednja četvrt) 90 stepeni.Pravac na sunce nalazi se sa ispupčene strane vidljivog dela meseca. Ukoliko je vidljivi deo meseca veći od njegovog poluprečnika, utoliko je horizontalni ugao izmedju meseca i sunca veći od 90 stsepeni i obrnuto. Približno, veličina horizontalnog ugla izmedju meseca i sunca menja se proporcionalno promeni vidljivog dela meseca.
Uzmimo primer: neka je vidljiva desna strana meseca jednaka 3/2 njegovog poluprečnika. Horizontalni ugao izmedju meseca i sunca sakrivenog ispod horizonta je 135 stepeni (90 stepeni x 3/2 = 135 stepeni). Našavši prvac prema nevidljivom suncu, treba malu kazaljku sata postaviti u tom pravcu, pa će simetrala ugla izmedju nje i broja 12 na satu pokazivati pravac severa na zemljištu.
Naravno, ovaj način orijentacije je dosta nepouzdan i njime se treba koristiti samo kad nema drugih, tačnijih mogućnosti.
Inače, znaci na zemljištu dosta pomažu u orijentaciji: Kod pravoslavnih crkava, oltar je sa istočne strane, a glavni ulaz sa zapadne. Kod katoličkih crkava je obrnuto. Kora drveta je hrapavija na severnoj nego na južnoj strani i obično je obrasla mahovinom. Na panju, prstenovi, tzv. godovi uži su na severnoj strani. Južna strana mravinjaka blažeg je nagiba od severne. Na padinama prema severu, duže se zadržava sneg. Šuma je gušća i zelenija na južnoj strani itd., itd...