Stranice: [1]

Jugoslovenski Titanik

„Berge Istra“ je bila „tenker mamut“, sagrađen u brodogradilištu „Uljanik“ u Puli 1972. godine. To je bio jedan od 11 tankera dugačkih preko 300 metara, koje su radnici u pulskom brodogradilištu gradili od 1972. do 1977. godine za Norvešku, Švedsku, Indiju i Nigeriju.

Ceo tekst

Prva podmornica koja je potopila neprijateljski brod

U noći 17. februara 1864. HL Hunlei je ušla u istoriju kao prva podmornica koja je potopila neprijateljski brod. USS Housatonic je o vojni brod sa drvenim trupom na parni pogon koji je nosio dvanaest velikih topova. Bio je stacioniran na u luci Čarlston kao deo blokade Unije. Poručnik Džordž E. Dikson je komandovao Hanlijem. Trup broad je probijen torpedo I posle eksplozije potonuo za pet minuta. Hanli se nije vratila u bazu. Njen nestanak je misterija više od sto godina.

Ceo tekst

Na paru - 64 km na sat

 Nakon otkrivanja problema sa kavitacijom u prvom kavitacionom tunelu Parsonovno istraživanje je dovelo do postavljanja 3 aksijalne turbine i tri osovinska voda na kojima su bila po 3 propelera. Dakle, Turbinia je imala ukupno 9 propelera. U testovima je postigla maksimalnu brzinu od preko 63 km na sat što je bio apsolutni rekord za to vreme.
Parne turbine su mogle da daju 2000 HP na 2000 rpm.

Ceo tekst

Ekspedicija Laperouse

Laperouse je imenovan 1785. od strane Luja XVI i minstra mornarice Markiza de Kastri za vodju ekspedicije oko sveta.
Cilj ekspedicije je da završi istraživanja Džejmsa Kuka (kome se Laperouse divio) i da kompletiraju i isprave mape područja, uspostave trgovinske kontakte... Cilj je bio i otvaranje novih pomorskih puteva i obogaćivanje francuske nauke i naučne kolekcije. Dobio je brodove Astrolabe (kapetan Fleuriot de Langle ) i Kompas, oba težine po 500 tona. To su trgovački brodovi pretvoreni za to putovanje u fregate.

Ceo tekst

Moruna

Poznato je da dunavski ribari, ali ne samo oni prilikom prepričavanja pustolovina nisu uvek slepo privrženi istini. Dobar deo ovog neslavnog ugleda stekli su šireći mitove o monstruoznim stvorovima reke, koje su znalački naveli da zagrizu njihove udice. Slušajući ove i ovakve živopisno opisane dogodovštine, posebno one, kada uhvaćena neman, nekim nesrećnim slučajem, pobegne s udice i bestraga nestaje u uzburkanoj reci...

Ceo tekst

Kultura Lepenski vir - osvrt na istoriju

Bogatstvo flore i faune Đerdapa provociralo je ljudsku radoznalost, a povoljni ekološki uslovi omogućili su da se otkrića o osobinama životinja i biljaka iskoriste i u praktične svrhe za dobrobit cele zajednice. Međutim, kad se vremenom pokazalo da su zemljoradnja i stočarstvo celishodniji od lova i ribolova, kultura Lepenskog Vira dobila je nove dimenzije i prerasla okvire svoje prirodne sredine. Đerdap je u tom momentu postao pretesan; njegovo stanovništvo je otpočelo da se iseljava u oblasti širih horizonata, u Panonsku i Vlaško-pontijsku niziju.

Ceo tekst

Vasko da Gama

Dolazak velikog moreplovca u Lisabon 9. IX 1499. pretvorio se u narodno veselje i njegov lični trijumf. Manuel I ga je obasuo počastima: dodelio mu je visoku plemićku titulu "dom", titulu admirala indijskih mora, ogromne posede, godišnju nagradu od hiljadu kruzadosa i pravo da sa svakom kraljevskom flotom koja dođe iz Indije uveze za svoj račun robe u vrednosti od 200 kruzadosa. De Gama je postao jedan od najbogatijih ljudi Portugalije.

Ceo tekst

Kada je vreme da se napusti brod

Niko ne donosi odluku lako da napusti brod. Često se to radi prerano ili prekasno. Obe odluke mogu da zavše tragično. Stručnjaci se slažu da postoji nekoliko situacija kada se brod mora napustiti ali treba uzeti u obzir sve promenljive. Gubitak motora na 30 milja od obale nije isti problem kao kada se to desi 300 milja daleko a nailazi oluja.

Ceo tekst

Igračke dunavskog kapetana

Bio je jedan od najbogatijih Srba kroz mnoga vremena. U jednom razdoblju, trgujući solju, posedovao je imovinu skoro osam puta veću od tadašnjeg državnog budžeta Srbije. Pozajmljivao je čak i svrgnutom knezu Milošu, od čije će osvete kasnije zauvek pobeći iz Srbije. Nisu mu išli od ruke politika i muška deca, ali je njegova trgovačka flota brojala 74 broda, a njegova poslovna imperija zapošljavala je sredinom XIX veka preko 10.000 ljudi! On, u čijoj velelepnoj zadužbini je danas rektorat najvećeg srpskog univerziteta, već 122 godine počiva van Srbije, zaboravljen od „svoga otečestva”. Zauvek?

Ceo tekst

Istorija plovidbe

Prvi zapisi o čamacima dovoljno velikim da nose robu za trgovinu je oko 3500 god. pne i tada je rodjena umetnost navigacije. Prvi navigatori se nisu udaljavali od obale i za navigaciju su koristili vidljive karakteristike na kopnu. Obično su putovali danju i tražili mirne luke gde su se sidrili preko noći. Nisu imali karte, kompase, GPS uredjaje...

Ceo tekst

Kako upravljati čamcem u teškim uslovima

Sa iskustvom, znanjem i pravim čamcem teški uslovi mogu biti i lepo iskustvo ali bez prave tehnike to može prerasti u veoma opasan poduhvat. Poslednja istraživanja da posada koja sedi u motornom čamcu može doživeti i gravitacionu silu od 14G što se vašoj kičmi sigurno neće svideti.

Ceo tekst

Spray - prva jedrilica koja je oplovila svet

«U ranim jutarnjim satima, umjesto obale Amerike, ugledao sam na horizontu najprije samo jarbol, zatim nadgrađe a ubrzo i topove ratnog broda koji mi se približavao velikom brzinom. Bila je to krstarica Oregon iz sastava atlantske flote SAD. Uskoro sam i bez dalekozora mogao vidjeti izvješene signalne zastavice C-B-T koje u pomorskom rječniku znače «Ima li u blizini ratni brod?».

Ceo tekst

Ne, to nije Titanik već RMS Tayleur

U januaru 1854, katastrofa je potresla Veliku Britaniju gde su se ispredale priče o "hrabrosti i viteštvu" Britanaca koju su pokazali u ovoj nesreci. Dirljivo je da su mnoge žrtve bile mladi koji su krenuli u potragu za novim životor u daleku Australiju noseći sa sobom nadu i svu svoju uštedjevinu čuvanu za taj put. 

Ceo tekst

Poslednje utočište - ostrvo Severni Sentinel

2004. je celu jugoistočnu Aziju zadesio veliki cunami je je odneo desetine hiljada života. Vlada se bojala da je cunami zbrisao i ostrvo. Poslali su helihopter da utvrdi šta se desilo sa stanovnicima. Posada helihoptera je bila zapanjena prizorom. Na plaži je ponosno stajao ratnik i ispaljivao strele na letilicu. 
Ne iznenadjuje što su preživeli ako su uspeli da prežive 60000 godina na tom ostrvu. Verovatno su naučili da se nose sa cunamijima koji su i ranije pogadjali ovaj deo planete. 

Ceo tekst

Borbe na Savi i Dunavu 1914-1915. godine

U proleće 1915. godine Britanci su brodom pa zatim vozom iz Soluna prebacili za Beograd mali torpedni čamac (šalupu) kakav su koristili na svojim starijim bojnim brodovima. Šalupa je bila dužins 18,3 m (60 stopa), bila je naoružana sa dva torpeda od 45 cm i jednim automatskim topom Hočkis kalibra 37 mm.

Ceo tekst

Put jesetre

U daljem toku plovidbe Dunavom, naići ćete na sela Mala i Velika Vrbica, Korbovo i Rtkovo, ali im teško možete prići čamcem zbog velikog broja pa­nje­va, koji su ostali u vodi posle gradnje II đerdapske brane. U blizini ovih nase­lja nalazi se niz arheoloških nalazišta: Ajmani su arheološko nalazište kod sela Mala Vrbica; Livade su nalazište u blizini Velike Vrbice, dok je Glameja I nalazište kod Rtkova.

Ceo tekst

Djerdapske brane

Do 1972. godine i zvaničnog puštanja u promet hidroelektrane „Đerdap 1“, Đerdapska klisura je bila strah i trepet čak i za prekaljene lađare, uvek uzjogunjena virovima, puna podvodnih stena koje su ili virile iz vode, ili potuljeno vrebale iz dubine. 

Ceo tekst

Poslednja britanska kolonija

Nakon pobune na brodu Bounty 1789. godine, pobunjenici su se naselili na ostrvu Pitcairn pod vođstvom Flečera Kristijana, a sa sobom su poveli grupu domorodaca sa Tahitija. Njihovi potomci i danas žive tu, u poslednjoj britanskoj koloniji.

Ceo tekst

Planeta vode...

Vrednost kapi vode u mnogim zemljama se već danas ne može meriti ni zlatom, ni naftom, ni novcem.
Stručnjaci predviđaju da će se u budućnosti oko nje voditi ratovi, a da li će se za dragocenu tečnost boriti i Srbija ne zavisi samo od prirode, već i od svesti ljudi i spremnosti da se na vreme osiguramo.

Ceo tekst

Posledice topljenja leda

Ledeni pokrivač oko Južnog i Sjevernog pola čini skoro 10 odsto čitave površine planete, a smatra se da na Zemlji postoji 5 miliona kubnih milja zamrznute vode, stoga se postavlja pitanje šta bi se dogodilo kad bi se sav led na našoj planeti otopio?

Ceo tekst

Bajkalsko jezero

U tom jezeru ne samo da ima mnogo svakojake ribe i ne samo da je ta riba, zbog čistoće vode, posebno ukusna, ukusnija nego u ostalim rekama, već ima i mnogo foka, boljih od arhangelogorodskih, pa se izdaju dozvole za lov na foke i za ribolov i taj prihod ulazi u državnu blagajnu.

Ceo tekst

Ognjeslav Kostović

Dvadeset godina pre grofa Cepelina, srpski brilijantni naučnik poreklom sa Vojne granice, napravio je prvi vazdušni brod čvrste konstrukcije, hidroavion, arborit, osmocilindrični benzinski motor od 80 konjskih snaga u vreme čuvenog „Dajmlera“ koji je proizvodio motore od samo 1,5 ks.

Ceo tekst

Novo iz Volvopente - Glass Cockpit sistem

Integrisan sa EVC sistemom, Glass Cockpit prikuplja sve informacije i prikazuje ih na  jednom mestu. Jednostavan je za rukovanje, pinch-to-zoom ekrani vam daju punu instant kontrolu. Monitori su dostupni u dve verzije i u  veličinama od 8. do 19. ". 
Jedan pogled. Jedan dodir. Jedan sistem. Kada startujete brod svi ekrani će se upaliti istovremeno kao u atomobilu.

Ceo tekst

Surcin dobija marinu

Lokacija marine „Surčin“ biće na jedan kilometar nizvodno od Obrenovačkog mosta, odnosno 13 kilometara uzvodno od ušća Save u Dunav i šest kilometara putem od centra naseljenog mesta Surčin. Mesto za izgradnju predviđeno je urbanističkim planovima naše opštine i za izgradnju je potrebno 4, 6 miliona evra. Period povraćaja sredstava je šest i po godina - kaže Šalovićeva i dodaje da će projekat brinuti o očuvanju prirode, te minimizirati uticaj na lokalni eko sistem.

Ceo tekst

Stranice: [1]

Korisni linkovi

Vodostaj

Novo na forumu

Plovila članova foruma

Video

NF linkovi

Dunav - marine i pristani

Sava - marine i pristani

Prijatelji foruma

 
Tehnonautika